Setcor na hrvatskomSetcor in English
NAZOVITE NAS: +385.15500964
Stručnjak za sigurnost o curenju podataka: Opasno je kad ljudi koriste iste lozinke

Stručnjak za sigurnost o curenju podataka: Opasno je kad ljudi koriste iste lozinke

NACIONALNI CERT objavio je danas kako je više od 23.000 baza podataka postalo javno dostupno u jednom od najvećih slučajeva curenja podataka.

Koliko su česta ovakva curenja, kako do njih dolazi te što sada trebaju napraviti korisnici čiji su podaci ugroženi pitali smo Lucijana Carića, stručnjaka za informacijsku sigurnost, i Vedrana Vujasinovića, voditelja informacijske sigurnosti tvrtke Setcor.

Vujasinović: Cyber-kriminalci ciljaju na sve
“Informacije su ključni faktor modernog poslovanja koji je nužno zaštititi, no bez obzira na sve veća ulaganja u informacijsku sigurnost, broj sigurnosnih incidenata je u stalnom porastu”, rekao je Vujasinović za Index te dodao kako cyber-kriminalci ciljaju na sve, od najmanjeg obrta i privatnih osoba pa do najvećih tvrtki.

Spremno su dočekali, nastavio je Vujasinović, i pandemiju koronavirusa tijekom koje su pojačali napade štetnim programima i kodovima iskoristivši tako ranjivost tvrtki čiji su zaposlenici bili prisiljeni raditi od kuće. Stoga je, prema njegovom mišljenju, sigurnost izuzetno važna tema u modernoj ekonomiji.

Carić: Često se događa da napadači uspiju doći do korisničkih podataka
“Često se događa da zlonamjerni napadači uspiju doći do korisničkih podataka koji se nalaze u datotekama korisničkih imena i lozinki. To je jedna od standardnih metoda kompromitacije informacijskih sustava. Ako je sustav ispravno podešen, te lozinke su kriptirane i zaštićene od neovlaštenog preuzimanja. No postoje metode kojima se ta kriptozaštita pokušava razbiti i postoje metode kojima se pokušava doći do zaključka koje se lozinke koriste unutar te baze. Takve baze korisnika i njihovih lozinki se prodaju gotovo redovito na crnom tržištu ili se mogu naći besplatno na internetu”, rekao je Carić.

U bazi čiji su podaci procurili više od 47.000 je računa čija je domena .hr
Za kolekciju baza koje su procurile vjeruje se kako su potekle s privatnog hakerskog foruma Cit0Day.in koji mnogi napadači koriste kako bi prikupili što veći broj korisničkih imena, adresa elektroničke pošte i čak lozinki u obliku čistog teksta. Sama kolekcija sastoji se od više od 226 milijuna jedinstvenih korisničkih računa.

CARNET-ov Nacionalni CERT je analizom utvrdio kako je u navedenoj bazi više od 47.000 korisničkih računa čija vršna domena završava na .hr, od čega je za čak više od 24.000 korisnika lozinka dostupna u čistom tekstualnom obliku.

“Korisnici čiji su računi kompromitirani nalaze se u situaciji u kojoj je potrebno procijeniti što za njih znači dotični ukradeni podatak. Trebaju se zapitati do čega će sve poznavanje tih kredencijala (korisničko ime i lozinka) omogućiti pristup zlonamjernom napadaču, hoće li se on moći negdje predstaviti kao sam korisnik, hoće li to kao posljedicu imati neku značajniju štetu i slično”, rekao je Vujasinović.

Carić: Korisnici često koriste iste lozinke za različite račune
“Curenja podataka, poput ovog koje se sad dogodilo, predstavljaju problem na bar dva nivoa”, rekao je Carić.
Prvi problem je što je lako kompromitirati sustav iz kojeg su ukradene lozinke jer veći broj korisnika rutinski ne mijenja svoju lozinku, te je na taj način vrlo lako provaliti u njihove račune.

No puno je opasniji problem, naglasio je Carić, taj što korisnici koriste iste lozinke prilikom pristupanja različitim računima.
“To se zove recikliranje lozinke – kada osoba s istim korisničkim imenom i lozinkom pristupa različitim računima. No čak i ako se radi o različitim nazivima računa, napadači i dalje mogu isprobati istu lozinku, kada prepoznaju da račune koristi isti korisnik. U tom slučaju ako je jedan sustav kompromitiran, lako je kompromitirati i ostale. Odnosno, ako je jedan račun ugrožen, ugroženi su i drugi”, rekao je Carić.

I Vujasinović je upozorio na ovaj problem. Istaknuo je kako mnogi javni servisi zaista imaju vrhunske sigurnosne tehnološke značajke, no, u ljudskoj prirodi je maksimalno pojednostaviti sve ono što moramo pamtiti, a to kao posljedicu ima dijeljenje istih lozinki među različitim nepovezanim javnim servisima koje onda po kompromitaciji omogućuju pristup podacima u sve njih.

Vujasinović: Ključni korak je zamjena svih lozinki
“Ključni korak je svakako zamjena svih lozinki koje se koriste na svim javno dostupnim računima, a ne samo na onom gdje su podaci iscurili. Po izmjeni istih potrebno je pregledati radnje koje su se odvijale u prethodnom periodu i pokušati utvrditi da li je bilo onih štetnih, da li si je napadač ostavio stražnji ulaz, promijenio password recovery adresu e-pošte, dodao se u Trusted listu i slično. Napadač često za cilj čak i neće imati tog pojedinca već će njegov račun koristiti za svrhe svoje podzemne organizacije kao što je spamanje, reklamiranje, širenje mržnje i ostale radnje na kojima on želi ostati anoniman”, upozorio je Vujasinović.